U Srbiji ovih dana povećan je broj djece sa morbilama, a prema informacijama tamošnjeg Instituta za javno zdravlje Batut, među oboljelim su i odrasle osobe.
Morbili (ospice, male ospice, male boginje, krzamak) su bolest koju izaziva Morbilivirus (MeV), jedan RNK virus iz porodice Paramyxoviridae.
To je virusna, vrlo kontagiozna (zarazna) bolest koja se prenosi kapljično, kašljanjem oboljele osobe i vrlo brzo širi u osjetljivoj populaciji.
Ni Bosna i Hercegovina u proteklih nekoliko godina ne može se pohvaliti brojem vakcinisane djece protiv ove zarazne bolesti. Posebno je to izraženo u Kantonu Sarajevo, a na to su tokom cijele prošle godine upozoravali i pedijatri.
Tačan postotak vakcinisane djece u KS protiv ove bolesti, čije podatke sumira Zavod za javno zdravstvo KS, trebao bi se, kako nam je krajem prošle godine rečeno, znati do kraja januara 2023.
I dok čekamo na njih, ljekari ističu kako su brojke i dalje daleko od 95-postotne pokrivenosti vakcinacijom koja je potrebna kako bi se spriječilo širenje virusa, navedeno je, između ostalog, na stranici who.int.
– Situacija u kojoj se nalazimo, a to je nizak obuhvat, odnosno niska pokrivenost MMR (morbili-parotitis-rubeola) vakcinom, koja se djeci daje u dvije doze, (prva sa navršenom godinom, a druga u šestoj godini), zabrinjava. Moram kazati da je u posljednjih desetak godina, ne samo u našoj zemlji, nego i šire došlo do pada broja imunizirane djece ovom vakcinom, a uzrok su dezinformacije, rekla bih maligne informacije koje se plasiraju iz određenih krugova u svijetu. Ono što štiti populaciju je obuhvat od 95 posto vakcinisanih, a mi smo daleko od potrebnog i nužnog koji bi nas zaštitio i stvorio bedem od zaraze – naglasila je prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić, pedijatrica.
Teške posljedice po centralni nervni sistem
Podsjetila je na 2019. godinu kada se Kanton Sarajevo suočio sa epidemijom morbila.
– Imamo vrlo svježa sjećanja na taj period kada je gotovo 1.000 djece i odraslih oboljelo. Od te brojke, blizu 200 je hospitalizirano, a neki su i letalno završili. To se desilo samo zato što smo imali nedovoljan postotak vakcinisane djece protiv zaraze od koje se potpuno možemo zaštititi vakcinom i koja u suprotnom, kod nevakcinisanih, ostavlja teške posljedice po zdravlje. Nije dobro nikoga plašiti bilo čime, ali o ovom zdravstvenom problemu mora se govoriti. Mi smo 2019. godine, kada je epidemija uzela maha, u domovima zdravlja imali redove roditelja koji su doveli djecu na vakcinaciju. Način razmišljanja o vakcinama koje nam donose benefit i štite naše i zdravlje najmilijih nešto je što stalno moramo isticati – ističe Junuzović-Kaljić.
Dodaje da zajednica treba misliti i na djecu koja ne mogu biti vakcinisana jer su imunokompromitirana, imaju određene bolesti, a koju samo obuhvat od 95 posto vakcinisanih može zaštititi od obolijevanja.
– Vakcinisano dijete koje ide u kolektiv (vrtić, školu) štiti i trudnicu kod koje zaraza može uzrokovati teške komplikacije. Kada je riječ o odraslima koji obole, kod njih su komplikacije vrlo moguće i trenutno, ali i kasnije u životu jer bolest ostavlja teške posljedice po centralni nervni sistem. No rekla bih, bez obzira na to da li oboli dijete ili odrasla osoba, komplikacije su moguće. Imamo rješenje, a to je vakcina, podignimo stepen imunizacije i bit ćemo zaštićeni do kraja života – zaključila je Junuzović-Kaljić.