Na listi zemalja po stopi nataliteta Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu ljestvice, te zauzima 190, od ukupno 195 mjesta. Da je to tako pokazuju podaci iz „Popisa stanovništva BiH 2013“, gdje je objavljeno da u našoj zemlji čak 267.680 parova nema potomstvo! Djecu nema ni 9.015 vanbračnih parova. U ovom dokumentu navedeno je i da je se u BiH u ulozi roditelja ostvarilo 568.660 osoba, kao i 10. 121 nevjenčnih parova.
U Federaciji BiH 161.805 bračnih parova nema djecu, dok je bez potomstva 4.580 vanbračnih parova. Otac i majka postalo je 368.974 parova, kao i 4. 863 onih koji nisu vjenčani u općini. Broj rođenih prošle godine u BiH je dosegnuo najnižu razinu od kako postoje mjerenja. Stopa nataliteta u u padu je već 10. godinu zaredom.
“Demografska zima je stvarna briga, barem ovdje u BiH”, poručuju demografi.
Veliki problem je što mnogi bračni parovi ne mogu imati djece. Jedan postupak vantjelesne oplodnje, uključujući sve neophodne laboratorijske nalaze i terapije košta oko 8.000 KM (4.000 eura). Dobra vijest je da je Vlada Federacije BiH uputila Parlamentu FBiH na usvajanje Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom (BMPO).
Takva odluka donesena je na 308.sjednici federalne Vlade koja je održana 17.marta. Novim modelom financiranja prava i usluge BMPO u iznosu od 100 posto bit će financirane iz budžeta Federacije BiH (umjesto iz sredstava doprinosa za zdravstveno osiguranje putem kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja), te dostupne na jednak način za sve parove koji boluju od steriliteta u Federaciji BiH.
Za provođenje ovog zakona Vlada FBiH će osiguravati 10 miliona KM za svaku fiskalnu godinu. Na taj način se postiže cilj smanjenja nejednakosti u dostupnosti usluge biomedicinski potpomognute oplodnje po kantonima. Pravo na liječenje BMPO-om na teret budžeta Federacije BiH, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine, koja je u braku, odnosno vanbračnoj zajednici. Ovo pravo se odnosi na tri pokušaja intrauterine inseminacije, sukladno medicinskim indikacijama i smjernicama, te na pet pokušaja vantjelesne oplodnje.
“Razlike između kantona su značajne u pogledu finansiranja prava na BMPO, zbog njihove različite finansijske moći. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona smanjit će se nejednakost u dostupnosti usluge biomedicinski potpomognute oplodnje po kantonima, odnosno ujednačit će se prava za sve parove kojima je ova usluga indicirana na području Federacije BiH”, istakli sui z Vlade FBiH.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od objavljivanja u Službenim novinama FBiH, a njegova primjena počinje od 1.januara 2023.godine.
novčanu podršku imale su žene do 37 godine starosti.
Do sada je sredstvima iz kantonalnih zavoda dio novca finasiran za potpomognutu oplodnju. Sve je zavisilo od kantona do kantona, a različiti su bili i kriteriji kojima se odlučivalo ko ima parvo na sufinanciranje i koliko postupaka.
Prvi put kada sam išla na vještačku oplodnju dio sredstava, nip ola nisam dobila od kantonalnog zavoda. Novac koji mi je nedostajao uzela sam od banke, digli smo muž i ja kredit. Tek nakon trećeg pokušaja uspjela sam ostati trudna. Vrijeme je bilo da se parovi koji nemaju djece pomognu. Jer, puno novca treba. Mnogi su odustali, a neki su propustili priliku da postanu roditelji, jer vlast nije imala dovoljno sluha za naš problem – kazala je za Index.ba Aida iz Zeničko-dobojskog kantona.
Kako ističe, sve veći broj parova bori se sa sterilitetom.
Mnogi se na brak odlučuju dosta kasnije, sa 35 do 40.godina. Razlozi za to su različiti, od egzistencijalnih pitanja pa do zapošljavanja.Zdravstveni su ponajmanje. Biološki sat otkucava. O ovim problemimam niko ne ramišlja. A u pitanju je opstanak I budućnost zemlje – poručuju Aida.