Temeljni razlozi koji su opredijelili Vladu Federacije BiH da na današnjoj 109. hitnoj sjednici u Sarajevu, utvrdi i u parlamentarnu proceduru uputi Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju leže u ispunjenju obveza iz Akcijskog plana Bosne i Hercegovine za otklanjanje nedostataka u borbi protiv pranja novca i harmoniziranju sustava sprečjavanja pranja novca i financiranja terorizma. Međunarodne obveze Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine proizlaze iz članstva u međunarodnim organizacijama i preporuka FATF-e kao sveobuhvatnog okvira mjera koje se primjenjuju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
U skladu sa preporukom FATF-e 32 koja se odnosi na obvezu država da imaju utvrđene mjere za otkrivanje prekograničnog prijenosa gotovine i prenosivih instrumenata koji glase na donositelja, predložene izmjene i dopune odnose se na proširenje obuhvata fizičkog prekograničnog prijenosa na prenosive instrumente na donositelja, kao i sve druge gotovinske ekvivalente, koji se smatraju gotovinom sukladno propisu koji uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Preporuka FATF-e 4, koja se odnosi na kontrolu s ciljem otkrivanja, zaustavljanja i sprječavanja aktivnosti pranja novca i primjenu odgovarajućih sankcija za neprijavljivanje kod prekograničnog prijenosa imovine, usuglašavanja u predloženim odredbama odnose se na privremene mjere kojima se ovlašćuju nadležna tijela da zaplijene i oduzmu imovinu ostvarenu pranjem novca.
Izvršene su i određene dopune vezane za financijske kredite u koje se sada uključuju i poslovi financijskog lizinga i jasnije je propisana rezidentnost, odnosno nerezidentnost u Zakonu i pojmovno usuglašena s poreznim zakonima.
Sredstva rezidenta koja se koriste za elektronsku kupoprodaju roba i usluga, a koja se vode kod strane institucije elektronskog novca, isključuju se iz depozitnih poslova.
Predloženim odredbama definira se obračunski način plaćanja, naplaćivanja i prijenosa po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata koje se vrši slobodno ako računi rezidenta nisu blokirani, i uz obvezno zaključivanje ugovora u pisanoj formi sa svim propisanim bitnim elementima ugovora.
Produžen je sa šest mjeseci na godinu rok u kojem rezidenti moraju naplatiti i unijeti sredstva plaćanja u Federaciju BiH po osnovu izvoza robe ili usluge. Rokovi se računaju od dana izvoznog carinjenja, odnosno izvršenja usluge.
U kreditne poslove s inozemstvom sada ulaze i poslovi uvoza robe ili usluge, odnosno plaćene robe ili usluge koje nisu uvezene u roku dužem od jedne godine od datuma plaćanja, kao i poslovi iz osnova unaprijed plaćene robe po osnovu izvoza, koji nije izvršen istekom godinu dana od izvršenja naplate.
Izmijenjen je i rok sa šest mjeseci na jednu godinu u kojem je potrebno unijeti robu koja je avansno plaćena ili vratiti uplaćeni iznos u zemlju.
Novopredložene odredbe rezidentu propisuju obvezu da u roku od 30 dana nakon prestanka osnova za koji je devizni račun otvoren u inozemstvu sredstva unese u Federaciju BiH.
U dosadašnjoj primjeni Zakona uočeni su određeni propusti i nedostatci u svezi devizne kontrole, te je ovaj put jasnije propisan sam postupak. Tako se na radnje u vršenju devizne kontrole primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. U slučaju utvrđenih nepravilnosti ili nezakonitosti, inspektor rješenjem nalaže njihovo otklanjanje u određenom roku. Ako postoji osnovana sumnja da se određeni predmeti dovode u vezu sa izvršenim kaznenim djelom ili prekršajem, propisuje se i zaštitna mjera privremenog oduzimanja tih predmeta, te dalji postupak.
Osim toga, precizirano je da u roku tri godine od dana kada je prekršaj izvršen može biti pokrenut ili vođen prekršajni postupak, a opća zastara nastupa protekom dvostrukog roka za pokretanje prekršajnog postupka.
Također, predložene su izmjene o visini novčanih kazni, koje su usuglašene sa Zakonom o prekršajima FBiH.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O ZAŠTITI PRIJAVITELJA KORUPCIJE U FBiH
Vlada FBiH je utvrdila Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH. Cilj ovog zakona je suzbijanje korupcije i osiguranje učinkovitog sustava zaštite prijavitelja od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava prijavitelja koja bi mogla biti u svezi sa prijavom korupcije.
Svaka osoba ima pravo da, u dobroj vjeri, prijavi bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način. Zakon zabranjuje sprječavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog akta koja to sprječava ne proizvodi pravno dejstvo.
Zabranjena je zlouporaba prijavljivanja korupcije dostavljanjem informacija za koje prijavitelj u momentu prijavljivanja zna da nisu istinite.
U slučaju prijave korupcije, odgovorna ili ovlaštena osoba dužna je poduzeti sve mjere s ciljem otkrivanja, sprječavanja, suzbijanja i kažnjavanja svih oblika korupcije, te zaštite prijavitelja.
Kako je definirano, prijava u dobroj vjeri je ona koja sadrži činjenice na osnovu kojih prijavitelj sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija o kojima ima saznanja i koje smatra istinitim.
Zaštićeno prijavljivanje može biti interno i eksterno. Internim prijavitelj obavještava odgovornu ili ovlaštenu osobu o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je kod subjekta kojim odgovorna osoba rukovodi, pokušana ili izvršena korupcija.
Eksterno prijavljivanje vrši se, između ostalog, u slučaju da prijavitelj ima razloga vjerovati da se odgovorna ili ovlaštena osoba kojoj se podnosi prijava može izravno ili neizravno dovesti u svezu s korupcijom.
Iznimno, zaštićenim prijavljivanjem smatra se i objavljivanje putem sredstava javnog informiranja ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacija koje ukazuju na pokušaj korupcije, da je ona izvršena ili je u tijeku.
U postupku sudbene zaštite prava prijavitelja i prava drugih osoba koje trpe štetnu radnju mjesno je nadležan općinski sud prema mjestu nastanka štetne radnje ili prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tužitelja.
Teret dokazivanja je na tuženom koji dokazuje zakonitost, cjelishodnost i objektivnu opravdanost ili nepostojanje akta, činjenja ili nečinjenja koji su u tužbi označeni kao štetna radnja.
Prema obrazloženju, razlog za donošenje Zakona je činjenica kako u Federaciji BiH ne postoje učinkoviti pravni i institucijski mehanizmi za osiguranje zaštite osoba koje bi se odlučile prijaviti korupciju. Takvo stanje izravno pogoduje počiniteljima radnji koje imaju obilježja korupcije, jer se radi o pojavama koje su ionako karakteristične po tajnovitosti.
Nadležna tijela u praksi teško dolaze do saznanja da se zaista desila neka koruptivna radnja, uglavnom zbog bojazni osoba koje imaju takva saznanja od izloženosti nekom vidu štetne radnje. U rijetkom broju slučajeva, gdje su se pojedinci odlučili prijaviti korupciju, u svojim radnim sredinama su, u pravilu, bili izloženi različitim negativnim reakcijama koje se zajednički mogu nazvati odmazda (prestanak radnog odnosa, mobing, prijetnje, stavljanje u lošije radne uvjete, onemogućavanje napredovanja u službi i drugi vidovi diskriminacije). Osim toga, nadležni pravosudni organi u suštini ne uspijevaju osigurati učinkovitu zaštitu takvih osoba, prvenstveno zbog toga što u FBiH ne postoji zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje.
Krajnja namjera predlagatelja Zakona je da javnosti, odnosno građanima bude poslana jasna poruka kako će država, putem zakonskih normi i uspostavljenih institucija, uložiti sve moguće napore da pruži adekvatnu i učinkovitu zaštitu osobama koje se odluče prijaviti korupciju, bez straha da će usljed toga biti izloženi bilo kojim radnjama odmazde.
Usvajanjem ovog zakona se istodobno izvršavaju međunarodne obveze Bosne i Hercegovine.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O LIJEČENJU NEPLODNOSTI BIOMEDICINSKI POMOGNUTOM OPLODNJOM
Federalna vlada je utvrdila Prijedlog zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom.
Zakon uređuje uvjete i način liječenja neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje, kao i duga pitanja od značaja za primjenu postupka biomedicinski potpomognute oplodnje na teritoriju Federacije BiH. Na ovaj zakon se primjenjuju propisi o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, kao i pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Ovaj zakon stavio je u fokus homolognu oplodnju korištenjem vlastitih spolnih stanica bračnih ili izvanbraćnih partnera.
Pod liječenjem Zakon podrazumijeva otklanjanje neplodnosti ili umanjene plodnosti korištenjem biomedicinskih dostignuća, nakon utvrđivanja da trudnoća ne može biti postignuta drugim načinima liječenja. Također, liječenje je i uzimanje i čuvanje spolnih tkiva i spolnih stanica muškarca i žene u slučajevima kada, prema saznanjima i iskustvima medicinske znanosti, postoji opasnost da može doći do neplodnosti.
U primjeni postupaka biomedicinski pomognute oplodnje štiti se dostojanstvo i privatnost osoba, a zabranjen je svaki vid diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, jezika, invaliditeta, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog podrijetla, prilikom obavljanja radnji temeljem ovog zakona.
Svi pokazatelji o postupku biomedicinski pomognute oplodnje, a posebno o ženi, njezinom bračnom, ili izvanbračnom drugu, te začetom djetetu su profesionalna tajna.
Sustav za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje u FBiH obuhvata ovlaštene zdravstvene ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete i Povjerenstvo za primjenu postupaka biomedicinski pomognute oplodnje, koje formira federalni ministar, kao stručno i savjetodavno tijelo pri Federalnom ministarstvu zdravstva. Federalno ministarstvo vodi jedinstveni registar svih ovlaštenih zdravstvenih ustanova u FBiH koje imaju propisanu dozvolu za rad.
Zdravstvene ustanove ovlaštene za obavljanje postupaka biomedicinski pomognute oplodnje moraju posjedovati odgovarajuću medicinsko-tehničku opremu i prostor, te zaposliti u radni odnos, s punim radnim vremenom, najmanje jedan stručni tim. Moraju imati i zaključene ugovore sa zdravstvenom ustanovom iste djelatnosti za obavljanje zamjenskog liječenja u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti, kao i bolnicom s registriranom djelatnošću iz opće kirurgije i ginekologije i porodiljstva, u slučaju nastupanja posebnih i nepredvidivih okolnosti tijekom liječenja.
Biomedicinski pomognuta oplodnja provodi se primjenom suvremenih znanstveno provjerenih biomedicinskih dostignuća, a u odabiru postupka odlučuju bračni, odnosno izvanbračni drugovi zajedno sa specijalistom ginekologije i porodiljstva.
Pravo na liječenje biomedicinski pomognutom oplodnjom na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života, koja je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici, i to tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja izvantjelesne oplodnje, uz obvezu da dva pokušaja budu u prirodnome ciklusu.
Prije početka primjene postupka, diplomirani pravnik, odnosno bachelor prava informira bračne ili izvanbračne drugove o pravnim posljedicama postupka biomedicinski pomognute oplodnje.
Podrijetlo djeteta začetog u postupku biomedicinski pomognute oplodnje utvrđuje se sukladno Obiteljskom zakonu FBiH.
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PLATAMA I DRUGIM NAKNADAMA SUDACA I TUŽITELJA U FBiH
Vlada Federacije BiH danas je, s ciljem provedbe presude Ustavnog suda FBiH od 26.4.2017. godine.
Naime, Ustavni sud FBiH je naložio Parlamentu FBiH donošenje Zakona o Ustavnom sudu FBiH kojim će biti razrađena samostalnost i upravno-materijalna neovisnost Ustavnog suda FBiH, uključujući plate i druga primanja sudaca ovog suda.
Dakle, ovim zakonskim prijedlogom su suci Ustavnog suda FBiH izuzeti od primjene Zakona o plaćama i drugim naknadama sudaca i tužitelja u FBiH.
IZJAŠNJENJA O INICIJATIVAMA
Federalna vlada je razmatrala Prijedlog amandmana CX. na Ustav FBiH, koji je predložila većina delegata Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH. Cilj amandmana je pokušaj rješavanja načina popune delegata u jednom od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH u situaciji kada ih nema dovoljno u skupštinama kantona, odakle su i birani.
Prema prijedlogu, nedostajući broj zastupnika bio bi biran s liste političkih subjekata koji su sudjelovali na izborima, a čiji kandidati nisu izabrani u kantonalne skupštine. Ovakav prijedlog, stav je Vlade FBiH, odstupa od suštine ustavnih odredbi koji se odnose na Dom naroda i njegovu ulogu u ustavno-pravnom poretku Federacije BiH.
Stoga, prema mišljenju Vlade, treba tražiti rješenje koje će zadovoljiti princip legitimiteta tj. popunu nedostajućih delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz onih tijela (zakonodavnih ili predstavničkih) u koje su voljom naroda i građana izabrani (naprimjer općinska vijeća), jer samo to osigurava legitimitet predstavljanja.
Povodom Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji institucija u FBiH, koji je po skraćenom postupku u parlamentarnu proceduru uputio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Ramiz Meša, Federalna vlada je mišljenja da predložena dopuna mijenja suštinu Zakona, jer bi značila da zaposleni mogu javno manifestovati svoja politička ili religijska uvjerenja, ako to ne narušava nepristrasnost rada. Imajući u vidu specifičnost Ureda za reviziju i njegovog značaja za Federaciju BiH, posebno se pocrtava nepristrasnost u radu zaposlenih.
Isti poslanik je uputio i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u FBiH, a Vlada smatra da odreba člana 17. stav 3. tačka a) nije u suprotnosti sa ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, koji se direktno primjenjuju u BiH.
Nakon razmatranja zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Općine Olovo, u vezi sa članom 72a. Zakona o matičnim knjigama, koji je podnio načelnik Općine Olovo, Vlada navodi, uz ostalo, da je Savez općina i gradova bio upoznat i neposredno predlagao izmjene i dopune ovog zakona. Također, općine i gradovi su neposredno učestvovali i bili pozvani da daju primjedbe i sugestije pri izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama.
Vlada Federacije BiH smatra u potpunosti neosnovanim i činjenično neargumentovanim zahtjev Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske od 12.2.2018. godine za ocjenu ustavnosti Zakona o zemljišnim knjigama Federacije BiH.
U izjašnjenju Vlade FBiH o inicijativi Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, kojom je predložena izmjena člana 7. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, navedeno je da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo tekst Zakona o podršci porodicama s djecom u FBiH kao zaseban propis, koji će ombudsmenima biti dostavljena u formi prednacrta na razmatranje.