Iako je BiH prije 20 godina postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu ona se na velika vrata vraća u entitet Republika Srpska, a odrazit će se i na ostatak Bosne i Hercegovine.
Da apsurd bude još veći, koalicija na državnom nivou je usaglasila da je usvajanje entitetskih zakona kojima se garantuju sloboda izražavanja i sloboda medija nešto na čemu će zajedno raditi u narednom periodu.U međuvremenu je predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS-a kojim se kriminalizira kleveta. Ovaj zakon na snagu stupa 26. augusta.
Dakle, plan koalicije na državnom nivou, iako je riječ o entitetskim zakonima, ne bi bio čudan da ove sedmice ne stupa na snagu zakon koji kriminalizira klevetu, a koji prema mišljenjima stručnjaka ne daje preciznu definiciju klevete te je njena kvalifikacija ostala proizvoljna.
Klevetom se, naime, naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, ali u zakonu nije precizirano šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi”.
Medijska zajednica je upozorila da će ovaj zakon biti iskorišten za obračun sa neistomišljenicima.
Garancije slobode izražavanja i medija, kao i zaštita novinara, dio su 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti za članstvo u EU.
“Ovaj korak je protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava te nije u skladu sa evropskim putem Bosne i Hercegovine niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije”, upozorili su u zajedničkom saopćenju Ujedinjene nacije (UN), Evropske organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE), Vijeće Evrope (SE) i delegacija Evropske unije (EU) u BiH.
Iako kriminalizacija klevete predstavlja korak nazad na putu ka EU, utihnule su kritike političara iz FBiH koji zajedno sa kolegama iz RS-a na svakom sastanku sa predstavnicima međunarodnih delegacija na sav glas ističu kako rade na izradi evropskih zakona jer je budućnost BiH u EU neupitna. U praksi to, ipak, izgleda drugačije.